FRINK Linked Data Fragments server

Matches in SemOpenAlex for { <https://semopenalex.org/work/W2560875335> ?p ?o ?g. }

• W2560875335 abstract "Lokomotorna brzina tipa sprinta jedna je od najvažnijih sposobnosti koja generira uspjesnost sportasa u mnogim sportskim situacijama. Kada je rijec o razlicitim oblicima i brzinama kretanja, neosporna je cinjenica da je sprint, tj. sprintersko trcanje, oblik najbržega prirodnog kretanja covjeka. Sprint se, kao ciklicki motoricki stereotip ljudskoga kretanja, sastoji od ponavljajucih trkacih koraka. Sprintersko trcanje predstavlja samo jedan oblik izražavanja kompleksne motoricke sposobnosti koja se odnosi na brzinu. U smislu motoricke izvedbe sprint izgleda kao jednostavna biomotoricka aktivnost. Međutim, sprint je motoricka vjestina koja je vrlo zahtjevna s obzirom na koordinaciju i njome nije vrlo lako ovladati. Glavni cilj kod sprinta, odnosno sprinterskog trcanja jest postici maksimalnu brzinu trcanja u sto kracem vremenu i održati je sto je moguce dulje. Maksimalna brzina koju covjek može ispoljiti u bilo kojem pokretu ovisi o nizu razlicitih faktora. Ti su faktori vezani uz morfoloske i fizioloske karakteristike, energetske mehanizme, spol, starost, biomotoricke sposobnosti, intermisicnu/intramisicnu koordinaciju i optimalnu biomehaniku tehnike kretanja. Brzina je visokorigidna sposobnost s jako fiksiranim programom u centralnome živcanom sustavu. Nedostatak neuromisicne koordinacije jedan je od limitirajucih faktora brzine: sto je veca brzina kretanja, to je teže održavati optimalnu kontrolu kretanja. Maksimalna brzina pripada kategoriji tzv. terminalnih kretanja, koja imaju tocno određenu strukturu definiranu pocetkom i zavrsetkom pokreta. Terminalni se pokreti razlikuju po svojim dinamickim i kinematickim velicinama. Svaki terminalni pokret zahtijeva odgovarajuci motorni program. Pod motornim programom podrazumijeva se grupa simultanih i sukcesivnih zapovijedi misicima da zapocnu, a zatim i zavrse željeni pokret. Na razini centralnoga živcanog sustava i leđne moždine, motorni program predstavlja grupu eferentnih signala koji duž motornih živaca krecu prema misicima. Poznato je kako je velik broj razlicitih brzih pokreta kontroliran procesom otvorene petlje s centralno uskladistenim programom bez ucesca povratnih informacija. Najvažniju funkciju kod tih kretanja imaju mali mozak i leđna moždina. Velika brzina kretanja ne dopusta analizu i korekcije kretanja. Važnu funkciju u kontroli kretanja imaju i spinalni refleksi misicno- tetivnog izvora na podrucju leđne moždine. Svaka se promjena dužine i napetosti misica prenosi po miotaticnomu refleksnom luku. Refleks na istezanje djeluje kao servomehanizam koji ojaca ekscitatorni utjecaj na alpha-motoricke neurone ; time se povecava preciznost kontrole djelovanja misicnih skupina. Jedan od glavnih problema motorne kontrole jest uloga misica agonista i antagonista te njihov neposredan utjecaj na kinematiku i dinamiku pokreta odgovarajucim oblikom, intenzitetom i vremenskim redoslijedom djelovanja misicne sile. U brzim teminalnim pokretima tipa sprinta razvijanje sile kljucni je faktor efikasnosti kretanja. Varijable motornog programa jesu: sila agonista, maksimalna sila antagonista, vrijeme kasnjenja antagonista, vrijeme postizanja maksimalne sile antagonistickih misica, koaktivacijski odnos misica u funkciji položaja kinetickog lanca, dužina pokreta, terminalni položaj, pocetni položaj, vrijeme trajanja pokreta i brzina pokreta. U metodici treninga maksimalne brzine postoje dva pravca: sinteticki i analiticki. Kod sintetickog treninga naglasak je na razvoju brzine kao cjeline, a kod analitickog na separatnom treningu pojedinih komponenti brzine. Kod obaju pravaca osnovni zahtjevi treninga jesu to da je kretanje izvedeno u maksimalnoj brzini, s optimalno racionalnom tehnikom i da zamor ne sprecava realizaciju – maksimalnu brzinu kretanja. Za trening brzine jedna od osnovnih metoda jest metoda ponavljanja, i to maksimalnim ili submaksimalnim intenzitetom. Osnovna tendencija treninga je pokusaj postavljanja novih i vecih maksimalnih brzina kretanja. Odmor određuju dva procesa: centralni umor – ekscitabilnost živcanog sustava i fiziolosko-biokemijski parametri. Poslije brzih kretanja ekscitabilnost živcanog sustava jako se poveca, a nakon opterecenja se brzo snizi. Ako bi bio relevantan samo taj faktor, odmor bi mogao biti relativno kratak. Međutim, dužinu odmora definiraju i anaerobne funkcije. Interval odmora mora biti kod razvoja brzine s jedne strane tako kratak da se nivo ekscitabilnosti ne smanji na minimum i tako dug da se funkcionalni parametri vrate na polazne ili blizu polaznih vrijednosti. Trcanje je elementarno, gensko, urođeno kretanje s vec definiranim programom u centralnome živcanom sustavu. Efikasnost trcanja s aspekta brzine prilicno je individualna kategorija, koja ovisi o nizu urođenih funkcija. U razvoju djece govorimo o tzv. ''prirodnom – bioloskom razvoju sprinterske brzine''. Na taj razvoj utjecu tjelesna visina, tjelesna težina, razvoj biomotorickih sposobnosti i formiranje motorickih stereotipa kretanja. Razvoj maksimalne brzine nije konstantan, vec ima određene oscilacije, posebice u periodu puberteta kada dolazi do promijene morfoloskih i biomotorickih karakteristika ucenika i ucenica. Sinteticki princip razvoja brzine predviđa sto vise spontanog vježbanja mladih u razlicitim sportovima, gdje se pojavljuje ta sposobnost u kombinaciji s drugim biomotorickim svojstvima. Razvoj brzine mora biti vezan uz kompleksne motoricke situacije s jakom informacijskom komponentom kretanja. To je period tzv. ''senzitivne faze'' razvoja djece (9 do 13 godine), a koja je jedna od najpogodnijih za razvoj brzinskog potencijala. Centralni živcani sustav je kod djece te dobi u intenzivnom razvoju (formiranje mijelinskih omotaca živaca preko kojih se provode živcani impulsi od centralnoga živcanog sustava do aktivnih misica). U tom periodu rasta i razvoja djece možemo djelovati upravo na brzinu protoka onih impulsa koji generiraju brzinu kretanja. Analiticki pristup vezan je uz trening pojedinih tehnickih elemenata sprinterskog trcanja koji su slicni lokomociji u sprintu. To su vježbe ABC-sprinta: skipovi, poskoci, trcanje s akcentiranim odrazima, jogging-poskoci, zabacivanja i drugo. Sve ove vježbe su za djecu na pocetku možda apstraktne, ali imaju važnu ulogu pri stvaranju pravilnoga tehnickog modela trcanja i uklanjanja mogucih gresaka u tehnici trcanja. U radu su navedeni primjeri metodickih vježbi." @default.
• W2560875335 created "2017-01-06" @default.
• W2560875335 creator A5046914381 @default.
• W2560875335 creator A5081786067 @default.
• W2560875335 date "2010-01-01" @default.
• W2560875335 modified "2023-10-10" @default.
• W2560875335 title "Characteristics of speed development and sprint running" @default.
• W2560875335 hasPublicationYear "2010" @default.
• W2560875335 type Work @default.
• W2560875335 sameAs 2560875335 @default.
• W2560875335 citedByCount "0" @default.
• W2560875335 crossrefType "journal-article" @default.
• W2560875335 hasAuthorship W2560875335A5046914381 @default.
• W2560875335 hasAuthorship W2560875335A5081786067 @default.
• W2560875335 hasConcept C115903868 @default.
• W2560875335 hasConcept C121332964 @default.
• W2560875335 hasConcept C127413603 @default.
• W2560875335 hasConcept C142362112 @default.
• W2560875335 hasConcept C15708023 @default.
• W2560875335 hasConcept C2776868573 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C115903868 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C121332964 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C127413603 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C142362112 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C15708023 @default.
• W2560875335 hasConceptScore W2560875335C2776868573 @default.
• W2560875335 hasLocation W25608753351 @default.
• W2560875335 hasOpenAccess W2560875335 @default.
• W2560875335 hasPrimaryLocation W25608753351 @default.
• W2560875335 isParatext "false" @default.
• W2560875335 isRetracted "false" @default.
• W2560875335 magId "2560875335" @default.
• W2560875335 workType "article" @default.