FRINK Linked Data Fragments server

Matches in SemOpenAlex for { <https://semopenalex.org/work/W2964633356> ?p ?o ?g. }

• W2964633356 abstract "Iako je zadarsko podrucje u dijalektoloskome smislu solidno obrađeno, virski govor do sada nije bio predmetom sustavnoga dijalektoloskog bavljenja, sto iznenađuje tim vise kada se zna da je rijec o govoru smjestenom na mjestu dodira stokavskih i cakavskih idioma. U ovome radu istražene su fonoloske, morfoloske, sintakticke i leksicke osobitosti virskoga govora. Analiza je provedena na temelju intervjuiranja izvornih govornika, i to metodom prikupljanja slobodnoga govora i odgovora ispitanika na pitanja iz dijalektoloskoga upitnika. Virski govor na fonoloskoj razini karakterizira peterovokalski sustav: a, e, i, o, u + samoglasno r. Refleks je jata dominantno ikavski, prednji nazal redovito je dao e, a stražnji u. Suglasnicki inventar cine 24 fonema. Glas x nerijetko se gubi, ali je zabilježen i citav niz primjera u kojima se cuva pa njegov položaj u suglasnickome sustavu ipak nije upitan. Kao i u vecini drugih cakavskih govora, nije se razvio fonem ǯ, vec se na njegovu mjestu ostvaruje zvucni palatalni frikativ ž. Prijelazi zavrsnoga -l u -(j)a, odnosno zavrsnoga -m u -n u nastavcima i nepromjenjivim rijecima ostvaruju se dosljedno. Praslavenska skupina *stj dala je st, a skupina *zdj u jedinom primjeru u kojem se ostvaruje žđ (možđâne). Sekundarne su pak skupine stǝj i zgǝj uglavnom dosljedno presle u sc (lisce), odnosno zj (grozje). Jednosložne imenice muskoga roda obicno imaju kratke nominativne množinske oblike (strici, brȍdi), premda nisu sasvim rijetki ni oblici s prosirenom osnovom (sȉnovi, lȉstovi). U genitivu množine prevladavaju oblici s nultim gramatickim morfemom, dok su dativ, lokativ i instrumental izjednaceni u nastavcima -in/-an, odnosno -iman. Redovito se ostvaruje upitno- odnosna zamjenica sto. Infinitivi su uvijek puni (raditi, sȉtiti), a kod glagola 2. vrste obicno se u oblicima tvorenim od infinitivne osnove cuva morfem -nu- (zovnuti, okrenulo). U 3. licu množine glagola i-tipa dolazi nastavak -u (râdu, susu, nȍsu). U kondicionalu je u oblicima svih lica uopcen pomocni glagol bi. Uz brojke dvâ, tri i cetȉri ostvaruje se tzv. petnaesti padež. Posvjedocene su romanske konstrukcije 'od + genitiv', odnosno 'za + infinitiv'. Romanski se utjecaj jos snažnije ocituje u leksiku, primjerice u leksemima paricȁti, montura, kȁmara, famȉja. Udio leksema germanskoga i orijentalnoga postanja osjetno je manji. Znatan je broj leksema naslijeđen iz praslavenskoga leksickog inventara. Istraživanje, dakle, pokazuje da u virskome govoru supostoje cakavski i stokavski elementi. Na fonoloskoj razini cakavske elemente prepoznajemo u dobrome cuvanju glasova f i x, u redovitome ostvarivanju glasa ž na mjestu gdje novostokavci ikavci uglavnom redovito imaju ǯ te u dobrome cuvanju jedinica starijega akcenatskog inventara i staroga akcenatskog mjesta. Nije, međutim, zanemariv ni udio stokavskih elemenata. Pored jedinica starijega akcenatskog inventara, u virskome se govoru pojavljuju i novije jedinice uzlazne intonacije, koje treba pripisati novostokavskome utjecaju. Taj utjecaj na fonoloskoj se razini prepoznaje i u redovitome zamjenjivanju prednjega nazala glasom e, odnosno u stakavskome refleksu skupine *stj. Cakavskim se elementima, barem u odnosu na susjedne novostokavce ikavce, na morfoloskoj razini mogu smatrati puni infinitivi, cuvanje morfema -nu- kod glagola druge vrste te neke deklinacijske arhaicnosti (npr. nulti gramaticki morfem u genitivu množine). Ipak, i na morfoloskome je planu stokavski udio znatan, a posebno dolazi do izražaja u nerijetkim primjerima duge množine, u sinkretizmu dativa, lokativa i instrumentala množine, u upotrebi upitno-odnosne zamjenice sto i u redovitome ostvarivanju docetka -(j)a u glagolskome pridjevu radnom. U cjelini gledano, virski govor valja svrstati u cakavsko narjecje, posebno s obzirom na cinjenicu da u tu skupinu dijalekata proucavatelji cesto svrstavaju i idiome s manje cakavizama no sto ih nalazimo na Viru." @default.
• W2964633356 created "2019-08-13" @default.
• W2964633356 creator A5006727839 @default.
• W2964633356 creator A5020853212 @default.
• W2964633356 date "2016-01-01" @default.
• W2964633356 modified "2023-09-23" @default.
• W2964633356 title "The Speech of Vir" @default.
• W2964633356 hasPublicationYear "2016" @default.
• W2964633356 type Work @default.
• W2964633356 sameAs 2964633356 @default.
• W2964633356 citedByCount "0" @default.
• W2964633356 crossrefType "journal-article" @default.
• W2964633356 hasAuthorship W2964633356A5006727839 @default.
• W2964633356 hasAuthorship W2964633356A5020853212 @default.
• W2964633356 hasConcept C121332964 @default.
• W2964633356 hasConcept C142362112 @default.
• W2964633356 hasConcept C15708023 @default.
• W2964633356 hasConceptScore W2964633356C121332964 @default.
• W2964633356 hasConceptScore W2964633356C142362112 @default.
• W2964633356 hasConceptScore W2964633356C15708023 @default.
• W2964633356 hasLocation W29646333561 @default.
• W2964633356 hasOpenAccess W2964633356 @default.
• W2964633356 hasPrimaryLocation W29646333561 @default.
• W2964633356 isParatext "false" @default.
• W2964633356 isRetracted "false" @default.
• W2964633356 magId "2964633356" @default.
• W2964633356 workType "article" @default.